Recikliranje stakla u Hrvatskoj 

Staklenu ambalažu koja nije za ponovnu upotrebu – poput mnogih boca za piće u povratnim sustavima u drugim zemljama – treba uvijek odložiti u odgovarajući spremnik, a ne u komunalni otpad. To je zato što je reciklirana staklena ambalaža po količini najvažnija sirovina za proizvodnju novih staklenih proizvoda. U Hrvatskoj se sustavno recikliranje stakla provodi od ulaska zemlje u EU 2013. godine i uvođenja Okvirne direktive EU o otpadu, kojom su 2008. godine postavljene minimalne stope za recikliranje stakla. Suvremena infrastruktura (reciklažna dvorišta, spremnici za staklo) većinom je izgrađena nakon 2014. godine sredstvima EU. 

Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, stopa prikupljenog stakla za recikliranje u Hrvatskoj u 2022. godini iznosila je 63 posto, što je nešto manje od 51.000 tona staklene ambalaže. U postojećem sustavu povrata potrošači vraćaju boce zapremine 200 ml ili više u trgovine radi povrata depozita, gdje ih preuzimaju privatne tvrtke. Procjenjuje se da se 80 posto ovih boca vraća na recikliranje. Staklenke svih veličina i manje boce prikupljaju se u komunalnim spremnicima kao dio proširenog sustava odgovornosti proizvođača, odakle ih komunalne službe prevoze u postrojenja za recikliranje. U ovom sustavu prikupi se samo oko 30 posto staklene ambalaže, i to bez odvajanja po boji dok 70 posto završava u otpadu. U usporedbi s prosjekom EU-a, u Hrvatskoj postoji znatan prostor za poboljšanje. 

Vetropack Straža d.d. jedini je proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj. U Koprivnici je zajedno s Europskim udruženjem proizvođača staklene ambalaže FEVE, Podravkom d.d. i Komunalcem d.o.o. od jeseni 2024. do 2025. godine provela pilot projekt čiji je cilj bio informiranje potrošača o recikliranju i povećanje stope povrata staklene ambalaže. 

Recikliranje stakla u Vetropacku

Staklo koje se u Vetropack u Humu na Sutli dostavlja kamionom (unutar Hrvatske) ili vlakom (iz drugih zemalja) prvo se ručno sortira kako bi se uklonile veće nečistoće (organska onečišćenja, folija, papir, drvo, plastika, keramika, porculan i kamen). Zatim se stakleni krš sortiram prema boji i kvaliteti te prolazi kontrolu kvalitete.  

Vetropack neprestano radi na povećanju udjela recikliranog materijala. Uz reciklirano staklo koje se prikupi u Hrvatskoj, u proizvodnji staklene ambalaže koristi se i povratni stakleni krš iz vlastite proizvodnje. U sklopu Strategije 2030, Vetropack kontinuirano radi na smanjenju vlastitog okolišnog otiska, poboljšanju udjela recikliranog materijala duž cijelog lanca vrijednosti za jednokratnu i višekratnu staklenu ambalažu te na dostupnosti ključnim resursima (uglavnom staklenog krša). 

Često postavljena pitanja

Spremnik za staklo namijenjen je za staklene boce (od vina i sokova, boce od octa, ulja itd.), staklenke od hrane (staklenke od marmelade, kiselih krastavaca, umaka itd.), bočice od parfema i roll-on dezodoransi, bočice od lijekova, bočice za začine s mlincem i stakleni čepovi (npr. Vino-Lok zatvarač od vinskih boca).  

Staklene predmete koji nisu ambalažnog porijekla najbolje je odložiti u komunalni otpad ili odnijeti na reciklažno dvorište. To je primjerice ravno staklo (prozorsko staklo, vjetrobransko staklo), stolno staklo (čaše, pekači, vaze), svijećnjaci, žarulje i borosilikatno staklo (laboratorijsko staklo, bočice od cjepiva). Posuđe od gline, porculana i keramike se također ne smije odlagati u spremnik za staklo.

Za detaljne informacije o reciklažnim dvorištima i lokacijama spremnika najbolje je obratiti se lokalnoj ili gradskoj upravi. Također, možete koristiti lokalne mrežne stranice i aplikacije za odvajanje otpada.

Staklenu ambalažu nije uvijek potrebno isprati prije odlaganja, ali mora biti prazna. Prilikom vraćanja povratne ambalaže u trgovine, boce ponekad treba isprati (ovisno o mjestu prikupljanja). Čepove i poklopce treba ukloniti i zbrinuti ovisno o materijalu. Također, staklenu ambalažu treba pažljivo staviti u spremnik kako se ne bi previše razbila. Što su krhotine manje, to je u postrojenju za obradu krša teže ukloniti nečistoće. I naravno, okolni stanovnici bit će vam zahvalni – po mogućnosti bi staklo trebalo odlagati tijekom radnih dana, a ne noću. 

Dodatne informacije

Dodatne informacije o recikliranju stakla u Hrvatskoj dostupne su ovdje: